Prestanak rada SOS ekipe za spasavanje i zbrinjavanje pčela

U protekle dve decenije članovi Beogradskog udruženja pčelara izlaze u susret građanima i pomažu u uklanjanju rojeva pčelinjih društava koji se nalaze na nezgodnim mestima.

To je veoma kompleksan posao pa smo u više navrata ukazivali gradskim službama da ga treba ozbiljno shvatiti. Nažalost nismo nailazili na razumevanje ni jedne službe.
Odgovor je uvek bio isti. Nismo nadležni.

Beogradsko udruženje pčelara nema resurse za obavljanje ove aktivnosti pa obaveštavamo građane da ne možemo više preuzimati na sebe ovu obavezu.

Zbog toga molimo građanstvo da se ubuduće obraćaju gradskim službama a ne Beogradskom udruženju pčelara.

Koliko Srbi jedu med, i zašto ne?

Po istraživanju marketinške kuće IndexBox u periodu od 2005. do 2015.  globalno tržište beleži stalni rast u proizvodnji i potrošnji meda. Najveći rast tražnje za medom je u Kini (20%) i SAD-u (14%), a slede ih Turska (6%), Nemačka (5%) i Rusija (4%). Potrošnja meda po glavi stanovnika je najveća u Turskoj (1.3 kg/god. 2015.) i Nemačkoj (1.1 kg/god.) što je značajno više od svetskog proseka koji iznosi 0.2 kg/god. Za Srbiju nema preciznih podataka, a procene su da je potrošnja meda od 0.3 do 0.6 kg/god. po glavi stanovnika.

Kako povećati upotrebu meda u svakodnevnoj ishrani? Da li med koristimo samo kao lek? 

Med je gotovo idealna namirnica — bolji izvor energije teško da bi mogli zamisliti, lako se vari, a mnoge vrlo korisne materije deluju preventivno i lekovito na mnoge bolesti.

Med se koristio u kulinarstvu od najranijih vremena, ali je bio privilegija bogatih. Kuvari su tada med stavljali u sva moguća jela, a kako sve do srednjeg veka u Evropi nisu poznavali šećer, med je bio nezamenjiv u pripremi slatkiša. Iz tih vremena poznata je i danas vrlo cenjena medovina, koju su, Stari Sloveni pripremali od vode, meda i aromatičnog bilja. Mnogi od tih drevnih recepata održali su se i do danas. Prilikom pripremanja hrane, kad god to prilike dopuštaju, obični beli šećer trebalo bi zameniti medom, jer je zdraviji i ukusniji, a jela kojima je dodat, duže ostaju sveža. Med se koristi u pripremanju toplih, hladnih i lekovitih napitaka, najrazličitijih kolača, krema, namaza, sladoleda, kompota, voćnih salata, prilikom pečenja različitih vrsta mesa, te u konzervisanju zimnice. Od svih poslastica najpoznatiji su medenjaci, a ukus i miris meda daje im posebnu vrednost.

Različiti sirevi i med

Upotreba meda u srpskoj kuhinji još uvek je vrlo skromna. Možda da zavirimo u srednjovekovne “Kuvare” i počnemo upotrebljavati različite vrste medova za poboljšanje ukusa u pripremi raznoraznih jela i jednostavno shvatimo da su kombinacije beskrajne.

Pokušajte sledeći put kada budete pravili tiramisu zameniti u maskarponeu 1/4 šećera šumskim ili kestenovim medom, verujem da ćete uživati u potpuno novim ukusima.

 

 Spec.dr.vet. Saša Grubić

Scroll to Top